Zašto se kaže “pasja vrućina”?

Dani “pasjih vrućina” traju od početka srpnja do kraja kolovoza i to je najveći  dio ljeta. U tom razdovlju najveće su žege, zrak je vruć i sparan. Mnogi ljudi zapitaju se ponekad kakvu vezu imaju takvi dani ljetne žege s psima. Odgovor obično nalaze, jer je porijeklo ovog izričaja mutno i gubi se u dalekoj prošlosti. Zapravo je izraz “pasji dani” nastao još u rimsko doba, kad se vjerovalo da  Sirius, zvijezda “Pas”, pojačava u tom razdoblju toplotu koja dolazi sa Sunca, pa se zato stvaraju ekstremno visoke temperature. Rimljani su te dane zato nazvali dies caniculares (pseći dani, dani pasa). Iako je ,dakako, besmisleno misliti ili tvrditi da Sirius dodaje svoju toplinu Sunčevoj u ljetno doba (to je besmisleno već i zato što je ova zvijezda 540. 000 puta udaljenija od Sunca) Rimljani su, ako ništa, barem naslutili njezinu temperaturu, koja iznosi na površini 10. 000 stupnjeva, što je otprilike dva puta više od temperature na površini Sunca.

Kasnije, zaboravivši na porijeklo i postanak izričaja “pasji dani” ili “pasje vrućine” ljudi su, opet pogrešno, zaključili da su dani velikih vrućina dobili takav naziv zbog toga što je u takvim danima žega tako nepodnošljiva da psi od toga naprosto pomahnitaju. Neki psi doista “pomahnitaju” od vrućine i teške zapare, naročito u zemljama Sredozemlja, ali dovoditi tu pojavu u vezu s izričajem “pasja vrućina” je pogrešno.