HOLSTEIN - FRIESIAN (HOLŠTAJN)

holstein.gif (25742 bytes)

Holstein - friesian (holštajn) pasmina je najmlječnija na svijetu.
Rasprostranjena je po cijelom svijetu. Holštajn je zapravo američki mlječni tip frizijskog goveda. Izvorno je ova pasmina stvorena u Friziji. Od nje su stvorena tri tipa:
  • holandski frizijac
  • britanski frizijac
  • američki holštajn

Holandski i njemu bliski frizijac su kombinirane pasmine s naglaskom na mlijeku. Iako je prvi uvoz crno-bijelog goveda u Ameriku nizozemskim kolonistima zabilježen 1621. godine, prvi herd-book holštajna utemeljen je 1872. godine. Za razliku od američkog, europski uzgoj ove pasmine njegovao je otvoreni herd-book. Tako su u registar ulazile frizijske krave s tri poznate generacije. Osim toga, uzgojni programi frizijaca posezali su povremeno za uvažavanjem drugih pasmina, osobito zbog popravljanja mesantosti (Shorthorn).

Američki tip je vrlo mliječan, a britanski tip nešto manje. U posljednjih dvadesetak godina postoji migracija holštajnskog tipa u Europu, te pretapanje populacije frizijaca u holštajnski tip. To je govedo crne i bijele boje s bijelim repom i donjim dijelovima nogu.

Holštajn je srednje zrelo govedo, visoko i duboko, s izraženim i dobro vezanim vimenom. Tipične je mliječene konstitucje, zovu ga i "uglato" govedo zbog izraženog kostura i sekundarnih mlječnih karakteristika.

Prosječne tjelesne mjere odraslih krava su sljedeće:

Tip

Težina – kg

Visina grebena – cm

holandski

650

135

holštajnski

680

145

britanski

650

140

Holstein govedo zastupljeno je u Hrvatskoj na mlječnim farmama.
Prosječne uzrasle krave teške su 650 do 700 kg i imaju proizvodni kapacitet od 8000 do 10.000 kg mlijeka s 290 do 360 kg mlječnih masti i 260 do 320 kg proteina. Zahtijevaju se velike količine kvalitetne voluminozne krme i dodatnu ishranu izbalansiranu obrokom krepke kreme.

Kod ovako intenzivne proizvodnje mlijeka i svi drugi čimbenici, uz krmu, moraju se optimalno riješiti. Holštajn govedo zahtijeva dobar smještaj, te je osjetljivo i podložno oboljenjima i neplodnosti, ako ne postoje optimalni uvjeti. Takve uvjete može pružiti samo suvremena mlječna farma, pa je opravdano upotrebljavati ovu pasminu kod izrazito naglašenog smjera proizvodnje mlijeka. Najteže je osigurati optimalnu hranidbu holštajnskih krava, pa su zato česti problemi niski sadržaj masti i proteina u mlijeku, te postpartusne komplikacije i izostanci normalnih gonjenja.

Zbog izuzetno iskorištavanja holštajnskih krava u proizvodnji mlijeka, što je često na granici stresa, proizvodni vijek ove pasmine relativno je kratak, u prosjeku 3 do 4 godine. Glavni uzroci ranog izlučivanja, odnosno godišnjeg remonta i do 30% jesu neplodnost i mastitis. Kratki životni vijek nije genetski određen.

U proizvodnji mesa u holštajna prati proizvodnju mlijeka. Nije značajna po svojoj kvaliteti, ali jest po količini mesa namijenjenog preradi. U konsolidiranim  holštajnskim stadima, gdje je godišnji remont normalan, proizvodnja kvalitetnijeg goveđeg mesa moguća je proizvodnjom križane teladi za tov između holštajnskih krava i simentalskih ili mesnih bikova. Unutar holštajn pasmine postoje dva genotipa prema boji. Dominantan je crno-bijeli, dok se crveno-bijeli (Red Holstein javlja u otprilike 1% slučajeva).