SIMENTALAC

kravaEuropa.gif (35462 bytes) 
Krava Europa

kravaGriote.gif (35960 bytes)
Krava Griotte

Podrijetlom je iz doline rijeke Simme u Francuskoj. Razvijao se kao alpska pasmina triju osobina. Zbog svojih proizvodnih karakteristika proširio se u posljednjih 90 do 100 godina u mnoge europske zemlje. Dominantna je pasmina goveda Srednje Europe. Današnji službeni naziv u svjetskim okvrima je Simmental - Fleckvieh. Dominiraju dva tipa: švicarski simentalac i njemački Fleckvieh.

Ostali relativno čisti tipovi su češki, slovački, bugarski, talijanski i slovenski, specifičan tip u Hrvatskoj i neki drugi. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 40 milijuna simentalskih goveda. U svim europskim zemljama gdje se uzgaja, dvojako se iskorištava, osim u Britaniji i Irskoj, gdje se koristi kao mesno govedo. U prekomorskim zemljama, u koje se u posljednjih dvadesetak  godina veoma širi, simentalac se koristi kao mesna pasmina u čistoj krvi i kao meliorator tamošnjih mesnih pasmina.

Boja simentalca varira od žute do crvene s bijelim šarama, a glava, noge i rep su bijeli s pigmentnim poljima. Dlaka mu je mekana, koža srednje debela i djelomično pigmentirana.

Odrasle krave u dobi od 5 godina teške su između 600 i 750 kg i visoki u grebenu 145-150 cm. Vime simentalskih krava dobro je vezano, ali nije veliko ni simetrično (prednje četvrti slabije razvijene).

Simentalac je dugovječan, vrlo prilagodljiv na podneblje, tlo i intenzitet iskorištavanja.

Simentalska pasmina je dominantna po broju i proizvodnji mlijeka i mesa u Hrvatskoj. Po svom genotipu predstavlja "plastični genom" za naglašeniju proizvodnju mlijeka ili mesa, zavisno o tržišnim kretanjima. Takvu karakteristiku nemaju jednostrano specijalizirane pasmine. Zato se smatra da je uputno i u vrlo naglašenoj potražnji za samo jednim govedarskim proizvodom dio fonda goveda uzgajati u kombiniranom tipu. Ovo je osobito značajno za manje i ekonomski samostalne zemlje. U uvjetima kad je neostvariva internacionalna specijalizacija proizvodnje potrebno je njegovati uzgoj kombiniranog goveda. S obzirom na svoje anatomske i fiziološke karakteristike, simentalac je osobito prikladan za manje farme kombiniranog smjera proizvodnje. Za djelotvorno iskorištavanje na velikim farmama  preduvjet su određeni novi tehnološki postupci i korekcije mliječnih i muznih karakteristika. S obzirom na djelotvornost iskorištavanja krme i visinu proizvodnje u današnjim ograničenim energetskim uvjetima, smatra se poželjnom ne prevelika krava, teška 650 do 700 kg. Proizvodni kapacitet današnjih uzraslih simentalki u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 5 000 kg mlijeka u laktaciji, sa 195-200 kg mliječne masti i 170-180 kg mliječnih proteina.

Proizvodni vijek u intenzivnom iskorištavanju traje 5 do 7 godina, pa je simentalac relativno dugovječan odnosno ustrajan u proizvodnji. S obzirom na njegovu osrednju dnevnu proizvodnju od 16-20 l, potrebe za krepkom krmom su minimalne. Simentalc je osobito poznat po sposobnosti proizvodnje kvalitetnog mesa. Visoki udio čistog mesa u polovicama (62-67%) i mramoriranost mesa svrstavaju ga u red najboljih pasmina za meso na svijetu. Simentalac je uz neke europske mesne pasmine  meliorator mesa širom svijeta. U tovu na voluminoznoj krmi i koncetratu do težine 650 kg postiže dnevni prirast od 1,3 kg, a u intenzivnom tovu do 500 kg težine ostvaruje dnevni prirast preko 1,5 kg. Prikladan je za pašu na nizinskim i brdskim mekanim travnjacima.

Nijedna pasmina, pa ni simentalac, nije idealna. U nekim osobinama je slabiji i treba ga poboljšavati uzgojno-selekcijskim radom. To se primarno odnosi na vime, tijek telenja, ješnost, koščatost i čvrstoću nogu.

Korekcije mliječnih i muznih krava simentalca melioratornim križanjem s holštajnom, a da se pri tome sačuvaju mesne osobine, vrlo su učinkovite i u svijetu potvrđene.

Značajno veću proizvodnju mlijeka ostvaruju simentalke križane s crvenim holštajnom (RH). Krava Griotte, od oca holštajnske pasmine, proizvela je u III laktaciji 9.364 kg mlijeka s 4,1% masti(!) i 3,4% proteina.

Križanjem s crvenim holštajnom i široka upotreba bikova Fleckvieh tipa u populaciji švicarskog simentalca, na primjer, doveli su do toga da tri bliska saveza uzgajača (Simmental, Fleckvieh, Red Holstein) izdaju zajedničko glasilo Schweitzer Fleckvich_Offizielles Organ des Schweizerischen Fleckviehzuchtverbandes.

Za daljnji napredak u proizvodnji mesa simentalca ne treba križati, nego ga izgrađivati u čistoj krvi. Genetski sastav aktivne populacije simentalca Hrvatske, prema našim istraživanjima (1982), je slijedeći: 36,59% austrijskog, 31,01% njemačkog i 20,67% švicarskog genoma, a 11,73% autohtonog i iz povratnog križanja.

Imajući u vidu pasminske karakteristike simentalca i mogućnost izbora raspoloživih pasmina, može se zaključiti da simentalca ubuduće treba koristiti u proizvodnji mlijeka i mesa s mogućnošću naglašenije proizvodnje jednog proizvoda, na čitavom području Hrvatske, osim istarsko-primorsko-goranske regije, Dalmacije i planiniskih dijelova Like. U pogledu intenziteta proizvodnje odgovara svim oblicima i razinama osim kad je cilj visoka proizvodnja mlijeka po kravi. Tada je opravdan izbor mlijepna holštajn pasmina.