RASPROSTRANJENOST I PASMINSKI SASTAV GOVEDA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je 1992. godine bilo ukupno 252.290 krava (PSH-SSC 1992). Prema procjenama (Program gnojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj, 1991.). u pasminskom sustavu simentalac čini oko 77% ukupnog broja. Nastanjuje sve sjeverne kontinentalne krajeve Hrvatske. Simentalac je govedo intenzivnog poljodjelstva i bogatih travnjaka. Postoji tendencija širenja prema jugu - na uzgojna područja smeđeg i sivog alpskog goveda. Uzgojno područje simentalca nije "čisto". U njemu se uzgajaju i druge, znatno manje zastupnljene pasmine, primjerice Holstein govedo u mlijčnim farmama (stadima) i mesne pasmine na lokalitetima marginalnih travnjaka.

Druga po važnosti, ne i po broju, pasmina goveda u Hrvatskoj je Holstein-friesian (holštajn). Premda simboličnog broja (oko 14 000 krava ili oko 3,5% ukupnog broja) značajna je  u proizvodnji mlijeka. Naseljena je u velikim i malim mliječnim farmama, koje su orjentirane na visoku proizvodnju mlijeka po kravi. Njeno širenje u stočarskoj proizvodnji Hrvatske ovisit će o razvijenosti pojedinih modela za proizvodnju mlijeka - dostatna za nacionalne potrebe. Holštajn je rasprostranjen po čitavom području Hrvatske, jer se iskorištava poglavito u tzv. izmuznim stadima, izoliranim od šireg zemaljskog uzgoja. Dobra prilagodljivost na sve tipove klime u Hrvatskoj pruža mogućnost uspješnog uzgoja holštajna svuda gdje su stvoreni ekonomski uvjeti specijalizirane proizvodnje mlijeka.

Smeđe govedo u Hrvatskoj ima jednako dugu tradiciju kao i simentalac. Odlično podnosi naša dinarska i kraška područja. Uzgojno područje proteže se od Istre do Konavala, u unutrašnjosti pokrvia Gorski Kotar i Liku. Na čitavom ovom području ima oko 22 000 smeđih krava (oko 5,8% ukupnog broja). Tendencija je ka kvalitetnijem uzgoju i konsolidaciji smeđeg goveda na čitavom južnom dijelu države, na račun različitih prelaznih tipova buše, sivog i istarskog goveda. Uzgoj smeđeg goveda je u proizvodnom smilsu dvojak: uzgajači s naglešenim interesom za mlijeko drže Brown-Swiss tip, a širi zemaljski uzgoj prednost daje tipčno kombiniranom tipu - Brown Vieh.

Uloga drugih pasmina u govedarstvu Hrvatske manje je značajna. Koliko god su spomenute tri pasmine izborile čvrsto tlo u hrvatskom podneblju i učinkovitoj proizvodnji, potrebno je u suvremenoj stočarskoj proizvodnji razvijati raznolikosti.

Iskorištavanje drugih pasmina odvijat će se u tri glavana oblika:

a) u sustavima melioracijskih križanja za poboljšanje nekih osobina dominantnih pasmina (sadržaj masti u mlijeku, kvaliteta vimena, sadržaj mišićnog tkiva u trupu i drugo);

b) u uporabnim križanjima za povećanje proizvodnje mesa (primjerice mesni bikovi u mliječnim stadima) i mlijeka (primjerice, holštajnski bikovi sa simentalskim i smeđim kravama);

c) na određenim područjima, poglavito marginalnim travnjacima, različite mesne pasmine (Hereford, Angus, Charolais, Limousin i druge) učinkovito se iskorištavaju za proizvodnju jeftinijeg mesa u sustavom držanja krava-tele.

Na dostignutoj razini govedarske proizvodnje i pri iskorištavanju samo manjeg broja najproizvodnijih pasmina, raste i interes za stare, rijetke i ugrožene pasmine. Posebno su značajne autohtone pasmine i sojevi, jer osim uzgojne vrijednosti predstavljaju i stvaranje priorode i čovjeka u određenim ekološkim sustavima kroz stoljeća.

Na hrvatskom prostoru ugrožene autohtone pasmine goveda su: istarsko govedo, slavonsko-srijemski podolac i donekle manje konsolidirano sivo govedo u Dalmaciji. Čini se da je posve nestao lički sloj buše i banijski  sloj pincgavca.